U toku je početak evaluacije uspješnosti sezonskog zapošljavanja na crnogorskom primorju, kontaktiranje prijavljenih i zapošljenih sezonaca i upoznavanje sa uslovima rada, primjedbama i sugestijama kao konačnim brojem sezonaca koji su tokom protekle sezone radili na crnogorskom primorju.

Navedeni period je iskorišćen za ponovne obilaske poslodavaca, marketing kampanju i druge vidove animiranja i informisanja poslodavaca kao i aktivno zapošljavanje sezonaca i upućivanje na sezonski rad. Takođe, navedeni period smo koristili i za kontaktiranje i obilaske zapošljenih kako bismo se detaljnije upoznali sa uslovima u kojima sezonci rade kao i sa poštovanjem ponuđenih uslova sezoncima od strane poslodavaca.

Dodatno su intezivirani obilasci poslodavaca. Još jednom pozivamo poslodavce da se obrate nama i Zavodu za zapošljavanje kako bi brzo i efikasno došli do radne snage. Podsjećamo još jednom poslodavce da iskoriste benefite kroz Uredbu Vlade Crne Gore o poreskim olakšicama ili kroz aktivnost ZZZCG »Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima«

Obavještavamo sve mlade ljude koji su se prijavili preko naše organizacije sa ciljem da rade sezonski da budu dostupni našim saradnicima kako bismo kvalitetno posredovali u njihovom zapošljavanju. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje većina vas će biti pozvana na dvodnevne seminare kako bi vas kvalitetno pripremili za posao.

Sezona je počela, ali u najskorije vrijeme očekujemo i oglašavanje potreba poslodavaca koji rade sezonski. Tu je veliki prostor za zapošljavanje mladih ljudi na poslovima koji su manje zahtjevni ili koji ne traže određene kvalifikacije. Zato, pripremite sve što vam je potrebno za put i očekujte naš poziv ili poziv službenika iz Zavoda za zapošljavanje.

NVO »Tvrđava« je završila anketiranje srednjoškolaca i visokoškolaca i svoju bazu obogatila sa preko 2.500 novoprijavljenih ljudi koji su iskazali interesovanje da rade sezonski. Naša baza sada broji oko 17.000 zainteresovanih mladih za sezonski rad. Obzirom da je turistička sezona počela, apelujemo na poslodavce, koji još nijesu obezbijedili radnu snagu za rad u svojim kompanijama ili objektima, da nam se s povjerenjem obrate.

Mladi ljudi su pokazali visok stepen interesovanja za rad na našem primorju, ali i visok stepen znanja, prvenstveno stranih jezika, što je jedan od uslova za njihovo zapošljavanje. Pomoćni poslovi u ugostiteljskim objektima, poslovi na plaži, parkingu, u trgovini itd su poslovi koje naši mladi mogu da rade, pa smatramo da treba napraviti dodatni napor da im se to i omogući. S toga Zavod za zapošljavanje i ove godine realizuje projekat Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima koji podrazumijeva subvencioniranje poslodavaca koji zaposle mlade do 25 godina starosti.

Još jednom pozivamo poslodavce da se obrate našoj organizaciji ili Zavodu za zapošljavanje kako bi na vrijeme obezbijedili radnu snagu. Dakle, naša baza je dostupna i Zavodu i on će posredovati u zapošljavanju mladih. Poslodavci, PRIJAVITE SVOJE POTREBE!

NVO "Tvrđava" će odmah nakon praznika krenuti u kampanju informisanja i animiranja mladih da ovog ljeta rade sezonski na našem primorju. Razloga za to je dosta, naročito sada, u periodu ekonomske krize, kada treba obezbijediti sredstva za školovanje, garderobu, džeparac.
Kampanju ćemo početi akcijom obilaska svih srednjih škola u Crnoj Gori, svih fakulteta, studentskih domova, u cilju anketiranja mladih ljudi koji žele da rade na sezonskim poslovima. Biće im ponuđeni upitnici, a svi ti podaci će se unijeti u našu bazu, koja do danas broji 16.000 mladih ljudi koji žele da rade sezonski. Stoga pozivamo mlade da se prijave. Potrebno je samo da ispunite upitnik ili se prijavite elektronski preko našeg sajta www.sezonskizaposli.me, što vam je možda i pristupačnije, u ovom dobu informatičke ekspanzije. Takođe, za sve dodatne informacije na raspolaganju vam je i naš Call Centar, sa dobro poznatim telefonima 068 740 740 i 068 743 743 (radnim danima od 09.00 do 15.00 časova). PRIJAVITE SE NA VRIJEME!

NVO Tvrđava je prepoznata u javnosti kao organizacija koja se bavi problemima mladih, sa posebnim akcentom na zapošljavanje na sezonskim poslovima u oblasti turizma, ugostiteljstva i trgovine. Posmatrajuci kompletnu situaciju na tržištu rada, došli smo do podatka da poslodavci koji su ukazali povjerenje mladima iz Crne Gore da rade na ovim poslovima su u preko 95% slučajeva više nego zadovoljni njihovim angažmanom i radom, tako da s punim pravom i odgovorno apelujemo na poslodavce da se okrenu domaćoj radnoj snazi. Ne samo da će dobiti kvalitetnu sezonsku radnu snagu, nego će moći da koriste i poreske olakšice kroz subvencije Vlade Crne Gore ili kroz aktivnosti Zavoda za zapošljavanje. To su sve vrlo popularne mjere koje dodatno stimulišu poslodavce i mi se nadamo da će oni ove godine u značajnom broju prepoznati benefite i zaposliti naše mlade ljude.

Poštovani poslodavci,
ove godine se našoj organizaciji, uz prošlogodišnju bazu od 15.000 mladih, prijavilo još preko 1.200 ljudi, a ovo je tek početak naših aktivnosti i najava početka realizacije projekta. Kampanja kreće odmah nakon praznika i sigurni smo da ćemo ove godine imati još minimum 2.000 prijavljenih, što će zasigurno drastično povećati bazu zainteresovanih. Ako želite, sigurno iz domaćih resursa možete obezbijediti kompletnu radnu snagu. Zato vas pozivamo da nam se s povjerenjem obratite, na obostranu korist.

Kroz projekat angažovano 1.750 državljana Crne Gore mlađih od 25 godina. Zavod odobrio 3.524 subvencije u iznosu od 329.665 eura

PODGORICA –Veće zapošljavanje sezonske radne snage, smanjenje rada u sivoj zoni, legalizovanje sezonskih poslova - osnovni su razlozi pokretanja projekta "Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima". U Zavodu za zapošljavanje zadovoljni su postignutim rezultatima. Kroz projekat je angažovano 1.750 državljana Crne Gore mlađih od 25 godina.

Subvencija ZZZ od 100 eura po jednom zaposlenom za poslodavce je bila prihvatljiva i stimulativna. Zavod je, kaže direktor Zoran Jelić, odobrio 3.524 subvencije za 1750 mladih, od kojih su 64 odsto studenti ili učenici, a 34 odsto su lica sa evidencije nezaposlenih.

Legalan rad

- Radni odnos je trajao u prosjeku više od dva mjeseca. Potrošili smo 329.665 eura za subvencioniranje 236 poslodavaca, uglavnom iz primorskih opština, a najviše u oblasti turizma, ugostiteljstva i trgovine – objašnjava Jelić, naglašavajući da je 70 odsto mladih radilo na pomoćnim poslovima.

Jelić ističe da su sva zapošljavanja bila formalno – pravno regulisana, svi su imali ugovor o radu i prijavu u Poreskoj upravi. Njihova neto zarada ostala je u Crnoj Gori, a porezi i doprinosi uplaćeni su u državni i lokalne budžete.

Manje stranaca

U kompaniji Montenegrostars hotels grup zaposleno je više od 250 mladih do 25 godina, a za njih 169 korišćene su subvencije iz ovog projekta. Suvlasnik Montenegrostars grupe Žarko Radulović ističe da je prvi put ove godine na svim poslovima u ovoj grupaciji zaposleno samo 10 odsto strane radne snage.

- Zadovoljstvo je što je ovaj projekat zaživio. Nadam se da će ZZZ iduće godine obezbijediti više sredstava za subvencije. Ove godine i državni budžet je zaradio ovim projektom. Najviše su profitirali mladi ljudi, radili su sa velikim entuzijazmom i zaradili pristojne plate – kaže Radulović.

On naglašava da je njegova firma uštedjela 38.000 eura korišćejem Zavodovih subencija. Radulović sugeriše da se sa projektom naredne godine počne ranije,već od 1. aprila i da traje do sredine oktobra. Predstavnik NVO Tvrđava Vlastimir Perović ističe da se iz njihove baze kroz projekat "Ljeto za zaradu" zaposlilo više od 700 lica i da su gotovo svi koristili subvencije.

Za dva mjeseca zaradili 875.000 eura koje su trošili u Crnoj Gori

Perović ocjenjuje da je njihov apel urodio plodom i siva ekonomija ove sezone bila je manja, inspekcija je više i kvalitetnije radila. Finansijski efekti su vidljivi.

- Ako je 1750 lica dobijalo dva mjeseca minimalnu zaradu od po 250 eura oni su zaradili u neto iznosu 875.000 eura, što je ostalo da se troši u Crnoj Gori. Na tu sumu porezi i doprinosi su u prosjeku 60 odsto – 525.000 eura što je uplaćeno u državni budžet, a čitav projekat je koštao oko 330.000 eura – analizira Zoran Jelić.

Izvor: Pobjeda

Država stimuliše zapošljavanje domaće radne snage. Sezonu nam odrađuju komšije iz okruženja i odnose značajan novac. Poslodavci uvoze ne samo deficitaran kadar, nego i pomoćno osoblje. I ove sezone naša omladina traži da radi

Poslodavcima se ne može nametnuti izbor radne snage. Država zato stvara ambijent da stimuliše zapošljavanje svojih državljana. Vlada je omogućila korišćenje poreskih olakšica, a pripremljeni su brojni programi povoljnosti pri zapošljavanju. Održano je nekoliko berzi rada uoči sezone, preko kojih su organizatori išli u susret poslodavcima i prezentirali raspoloživu radnu snagu. Inspektori su najavili represivne mjere za rad na crno.

Da li su ove pripreme dovoljno i da li će predstojeću sezonu odraditi radnici iz okruženja kao godinama unazad, znaće se vrlo brzo. I ovaj put je veoma izraženo interesovanje i zahtjev crnogorske omladine da ljetos rade. Na poslodavcima je da im pruže šansu.

Siva zona

Godinama već svjedoci smo radnog angažovanja desetina hiljada stranih radnika tokom turističke sezone. S jedne strane izražen je deficit radnika, turističko-ugostiteljske struke - i po kvalitetu i kvantitetu. Ipak, začuđuje toliki manjak pomoćnog osoblja kada se u ponudi nalazi oko 6.000 naših radnika bez zanimanja. S druge strane, poslodavci se radije opredjeljuju za stranu radnu snagu. Najčešće ugostitelji godinama dovode uglavnom isto provjereno osoblje iz Srbije, Republike Srpske i Makedonije. Za kuvara je plata čak 1.500 eura, konobara 700 eura, sobarice 350. Dnevnice sezonaca u poljoprivredi i građevinarstvu kreću se između 25 i 35 eura.

- Lani smo izdali 14.500 dozvola za rad stranaca. Procjena je da u sivoj ekonomiji u sezoni radi čak 40.000 radnika i oni po osnovu plata iz države iznesu više od 16 miliona eura - žali se direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić. On smatra da je to prostor gdje treba zapošljavati naše mlade ljude. Jelić podsjeća da je država pojeftinila zapošljavanje domaćih radnika i treba ih favorizovati od čega bi svi imali koristi.

Zovite kol-centar

Predstavnik NVO Tvrđava, koja se bave problemima mladih, Vlastimir Perović opet apeluje na poslodavce da pruže priliku našoj omladini da radi u ljetnjim ferijama. Poslodavcima je ove godine na raspolaganju oko 10.000 svršenih srednjoškolaca i studenata. Prema istraživanju Tvrđave, riječ je o omladini koja je izrazila spremnost da radi na pomoćnim poslovima u restoranima, hotelima, ali i poslove sobarice, hostese, radnika na parkingu, plaži. U prostorijama podgoričkog biroa rada otvoren je kol centar. Sve potrebe za radnom snagom poslodavci mogu prijaviti na brojeve 068/740-740 ili 068/743-743. Na raspolaganju im je i on-lajn prijava putem sajta Tvrđave.

Mogu u trgovce

Direktor Biroa rada Bar Veselin Orlandić navodi trgovinu kao prostor za našu omladinu. Tokom sezone u barskoj regiji nezaposlenost se svodi na tzv. prirodnu stopu.

- Ponudom sa naše evidencije ne možemo zadovoljiti sve potrebe poslodavaca, pa oni uvoze nedostajuću radnu snagu. Velika su zapošljavanja u Bisernoj obali, Ineksu, Koralima, Ulcinjskoj rivijeri, Holegru, Balšića dvoru, Budvanskoj rivijeri, Splendidu - navodi Orlanić.

On naglašava potrebu za radnicima u malim hotelima u priobalju.

- Otvaraju se trgovine koje ne rade tokom čitave godine. Naši mladi dovoljno su obrazovani za posao u butiku, minimarketu pa im makar u tom sektoru valja dati priliku - poručuje Orlandić.

Uvriježeno mišljenje da su Crnogorci neradnici ne poklapa se sa interesovanjem za radna mjesta. Ostajanje bez posla i kriza mnogima je motiv ljetos da nešto zarade, posebno mladim kako bi obezbijedili ljetovanje i školarinu.

Naši jeftiniji

Savjetnik direktora ZZZ Tomo Jančić ukazuje poslodavcima na prednosti koje imaju ako angažuju domaću radnu snagu.

- Vlada je ove godine donijela uredbu o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih, gdje spada i angažovanje na sezonskim poslovima. Subvencija iznosi 38,78 odsto ukupnih fiskaliteta koji se odnose na zarade zaposlenih, što je značajan stimulans poslodavcima za veće zapošljavanje domaće radne snage posebno u sezoni - objašnjava Jančić.

Inspektori rada će i ove godine pojačano kontrolisati radne odnose u primorskim opštinama. Iako je fizički teško obuhvatiti 7.000 objekata koji rade samo u sezoni, inspektori će, kažu, akcenat staviti na objekte sa većim brojem radnika. Provjeravaće, ističu, obavljanje učeničke i studentske prakse. Pod tom firmom godinama su dolazili đaci i studenti iz Srbije koji su ustvari strana radna snaga.

Međutim, za odrađivanje prakse i mogući nastavak rada spremna je generacija od 290 učenika podgoričke Srednje stručne škole "Sergej Stanić". Njen direktor Zoran Klikovac ističe partnerski odnos sa 60 poslodavaca.

- U našoj školi učenici dobijaju dobru podlogu i za nastavak školovanja i za uključivanje u proces rada. Pored renomiranih restorana i hotela u Podgorici, potpisali smo ugovore o obavljanju prakse u hotelima Splendid, Montenegro, Maestral, Mediteran i Aman Rizors - objašnjava Klikovac. Direktor s ponosom ističe pobjede njegovih učenika na svim takmičenjima a mnogi su prepoznati kao kvalitetni kuvari, konobari, slastičari i prodavači.

- Poslije praktične nastave značajan dio njih ostaju kao osoblje poslodavca, a bivši učenici su instruktori sadašnjim - naglašava Klikovac.

Rusi, Englezi, Kinezi, Nigerijci na najotvorenijem tržištu Evrope

Od početka godine posredstvom Zavoda zaposleno je oko 6.500 radnika. Skoro je identično zapošljavanje domaće i strane radne snage.

- Da posla u Crnoj Gori ima govori činjenica da smo izdali blizu 6.200 dozvola za rad stranih državljana. Naše tržište radne snage najotvorenije je u Evropi - tvrdi direktor ZZZ Zoran Jelić ističući da se ovaj problem mora rješavati kad počnu pregovori za ulazak u EU.

Pored radnika iz bivših jugoslovenskih republika, kod nas su zaposlene 833 osobe iz Ruske Federacije, 107 Kineza, 79 iz Turske, 36 iz Velike Britanije, a ima ih iz Italije, Mađarske, Rumunije, Bugarske, čak i Nepala, Nigerije i Jordana, Maroka, Meksika, Iraka, Novog Zelanda...

Brojka: 77

eura je subvencija poslodavcu na zaradu od 300 eura, umjesto mjesečne obaveze prema državi od 121,56 eura, ukoliko zaposli domaćeg sezonca

Zašto zovu komšije za pomoćne poslove

- Rezultati koje smo postigli proteklih godina projektom "Ljeto za zaradu" demantovali su sve skeptike i potvrdili da postoji veliki broj mladih ljudi iz Crne Gore koji su spremni da rade na sezonskim poslovima. Kvalitetnim radom, odličnim poznavanjem stranih jezika, informatičkom i opštom obrazovanošću dokazali su da su mnogo poželjnija radna snaga od one koja se nudi iz regiona - ističe Perović.

Poznato je da se najveći broj sezonskih poslova odnosi na nekvalifikovanu radnu snagu i da su to poslovi koje naši mladi mogu i hoće da rade.

- Kvalifikovane poslove rade profesionalci, dobrog kuvara ili konobara ne može zamijeniti pomoćno osoblje, ali smo sigurni da sve pomoćne poslove, poslove na plažama, parkinzima, trgovinama mogu jednako obavljati naši mladi l judi kao i oni koji su iz zemalja okruženja dolazili ovamo. Do sada je bila praksa da poslodavci angažuju strance na tim poslovima, pa kad dođe avgust i svi se vrate kućama, onda nastaje problem jer treba u špicu sezone efikasno obezbijediti njihovu zamjenu - priča Perović.

Brojka 10.000

svršenih srednjoškolaca i studenata zainteresovano je za rad na sezonskim poslovima

Potraga za ugostiteljima na primorju

Analize koje Zavod za zapošljavanje realizuje putem godišnjih anketa tržišta rada, pokazuju da se u oblasti ugostiteljsko-turističke privrede može angažovati oko 12.000 radnika na sezonskim poslovima. Najveće potrebe su u Budvi oko 5.000, po 2.000 u Herceg Novom i Baru, 1.500 u Ulcinju, 1.000 u Tivtu, oko 500 u Kotoru, zatim u Podgorici, Kolašinu i Žabljaku.

Poslodavci iz primorskih opština ovih dana objavljuju potrebe, traže sezonsku radnu snagu pretežno ugostiteljskih zanimanja: kuvare, konobare, šankere, poslastičare, roštiljdžije, recepcionere, sobarice, servire, kao i veliki broj pomoćne radne snage u hotelima, restoranima, kuhinjama, vešernicama, radnike na plaži....

Splendid širom otvorio vrata

BUDVA - Deset učenika škole sa poremećajem sluha i govora iz Kotora kulinarske vještine izučavaju u hotelu Splendid u Budvi, koji posluje u sastavu kompanije Montenegrostarst hotels grup. Izvršni direktor ove kompanije Žarko Radulović je jedini na ovim prostorima koji je imao razumijevanja prema učenicima sa hendikepom. Sa djecom radi profesor Redi Bumtiz, šef katedre za kulinarstvo na koledžu Santa Barbara, inače šef čuvene Splendidove kuhinje.

- Rad sa djecom mi je prijatno iskustvo. Veoma su talentovani za kulinarstvo, poslušni su, radni i vole da uče. Iskazuju veliko poštovanje prema meni, a to je lijep osjećaj i čini me zadovoljnim - rekao je za Pobjedu profesor Redi Bumtiz.

- Hotel Splendid nam je već godinu dana otvorio svoja vrata tako da svake srijede dovodimo djecu na praksu. Deset učenika koji se trenutno nalaze ovdje su učenici prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda. Ovi koji završavaju četvrti razred su veoma obučeni, pa su za njihove usluge zainteresovani ne samo hoteli ovdje već i šire - rekao je profesor Željko Vukasović iz Zavoda za školstvo. S.G.

U ponudi baza od 11.000 mladih ljudi zainteresovanih za radni angažman u toku sezone u oblasti turizma i ugostiteljstva i njima komplementarnim djelatnostima. Iz dosadašnjih iskustava naši mladi pokazali da mogu pružiti dobar kvalitet u radu

PODGORICA – NVO "Tvrđava" u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i ove godine organizuje projekat Ljeto za zaradu.

- Poslodavcima nudimo impozantnu bazu od više od 11.000 mladih ljudi zainteresovanih za radni angažman u oblasti turizma i ugostiteljstva i njima komplementarnim djelatnostima – kaže predstavnik NVO "Tvrđava" Vlastimir Perović.

Projekat se realizuje zbog velikog deficita radnika turističko-ugostiteljske struke u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, u cilju zadovoljavanja kadrovskih potreba turističke privrede.

- Iz dosadašnjih iskustava naši mladi ljudi su pokazali da mogu pružiti dobar kvalitet u radu, te da se Crna Gora može u budućnosti osloniti na njih kada je u pitanju sezonsko zapošljavanje. To su potvrdili i poslodavci koji su im ukazali povjerenje angažujući ih proteklih godina u svojim restoranima i hotelima – ističe Perović.

Umjesto mladih iz Srbije

Kod velikog broja poslodavaca godinama je izražen trend nelegalnog zapošljavanja strane radne snage na sezonskim poslovima, naročito učenika i studenata iz Srbije, zbog čega se odliva znatna količina novca iz Crne Gore što direktno utiče i na pad životnog standarda, naročito mlade populacije, kojoj je ovaj projekat i namijenjen.

- Uz ogromne napore, nijesmo uspjeli prethodnih godina da značajnije promijenimo taj trend, što nas dodatno obavezuje na dalji rad u podizanju svijesti poslodavaca da zapošljavaju crnogorsku omladinu. Pripremili smo detaljan komunikacijski i medija plan i organizovali posjete poslodavcima, a sve u cilju kreiranja svijesti o značaju i benefitima koje imaju ukoliko zaposle domaću radnu snagu. Zbog toga će ove godine slogan projekta Ljeto za zaradu biti "zaposlimo naše" – naglašava naš sagovornik.

Na raspolaganju od juna

Maturanti predstavljaju bitnu grupu mladih koji su spremni da rade od juna, a njih oko 25 odsto raspoloženo je za posao i nakon septembra – pokazalo je istražive "Tvrđave". Iskustvo njihovih vršnjaka širom svijeta, koji su u boljoj finasijskoj situaciji i nemaju potrebe za sezonskim radom, uveliko rade na sezonskim poslovima. Motivacija je i u nastavku školskog druženja tokom ljetnjih mjeseci. Tvrđava i Zavod nastojaće da, po mogućnosti, maturanti rade u istom gradu.

Rezultati istraživanja pokazali su interesovanje studenata za rad tokom sezone. Najveći dio te radne snage ima neko iskustvo s obzirom da su radili i ranije.

- Ovi mladi ljudi žele da pomognu prije svega sebi i svojim porodicama jer će kroz sezonski rad zaraditi za školarinu, udžbenike, garderobu i smještaj – zaključuje Perović.

Prijava u lokalnim kancelarijama Zavoda, pozivom CALL centra i onlajn

- Sastavićemo upitnik za maturante i studenta, u čijem prilogu će se nalaziti popis poslova koji se traže tokom sezone u Crnoj Gori. Prijavni karton ponudićemo crnogorskim studentima na svim fakultetima. Zainteresovani mladi mogu se javiti lokalnim kancelarijama Zavoda, pozivom CALL centra ili putem sajta www.sezonskizaposli.me- objašnjava Perović.

NVO Tvrđava predstavila projekat "Ljeto za zaradu 2011" na Okruglom stolu u organizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore a u okviru Međunarodnoe turističke berze i sajma turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES. Teme Okruglog stola su bile:

Tema 1: "Potrebe i mogućnosti obezbjeđenja sezonske radne snage u turizmu i ugostiteljstvu Crne Gore"
Tema 2: "Informacije o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu"
Tema 3: "Uredba Vlade Crne Gore o poreskim olakšicama u zapošljavanju u Crnoj Gori"
Tema 4: "Informisanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu i zapošljavanju stranaca u Crnoj Gori"

Na osnovu člana 38 stav 1 tačka 4 Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti ("Službeni list CG", broj 14/10), Vlada Crne Gore, na sjednici od 17.marta 2011. godine, donijela je UREDBU O SUBVENCIJAMA ZA ZAPOŠLJAVANJE ODREĐENIH KATEGORIJA NEZAPOSLENIH LICA

Subvencije iz ovog člana, može koristiti poslodavac koji zaposli:

- lice sa najmanje 40 godina života;
- nezaposleno lice Romi, Aškalije i Egipćani;
- lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda duže od pet godina;
- lice koje je zaposleno na izvođenju javnih radova;
- pripravnika koji nakon obavljenog pripravničkog staža zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme;
- lice za čijim je radom prestala potreba (tehno-ekonomski viškovi), a nalazi se na evidenciji Zavoda;
- lice koje je zaposleno radi obavljanja sezonskih poslova;
- nezaposleno lice sa preko 25 godina staža osiguranja, koje je korisnik novčane naknade.

NVO "Tvrđava" i Zavod za zapošljavanje Crne Gore, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, već četvrtu godinu za redom realizuju projekat zapošljavanja maturanata i studenata na sezonskim poslovima u oblasti turizma i ugostiteljstva. Projekat se prvenstveno realizuje zbog velikog deficita radnika turističko-ugostiteljske struke u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, ali i angažovanja velikog broja stranaca u toku turističke sezone, a sve u cilju zadovoljenja kardovskih potreba turističke privrede.

Ovakav i slični projekti odavno žive u mnogim zemljama i bilježe veliki uspjeh. Primjeri Španije, Francuske, Italije, Portugalije, Engleske, te zemalja iz okruženja poput Hrvatske i Slovenije govore da se svaka država u rješavanju problema sezonskog zapošljavanja oslanja na svoje mlade građane, prvenstveno srednjoškolce i studente. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, Vladom Crne Gore i njenim ministarstvima (Ministarstvom prosvjete i sporta, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstvom rada i socijalnog staranja) ovaj projekat može imati veliki uspjeh i na taj način se možemo ugledati na razvijenije evropske zemlje koje su prepoznate kao atraktivne turističke destinacije. Prve godine realizacije projekta Ljeto za zaradu daju nam za pravo da sa velikim optimizmom možemo računati na domaću sezonsku radnu snagu i naravno na njihov angažman, ali uz veliku pomoć države i njenih institucija koje će u mnogo većoj mjeri podržati projekat kroz svoje direktnije uključenje, pomoć i kontrolu tržišta rada.

Projekat Ljeto za zaradu 2011 je, zahvaljujući višegodišnjem pozitivnom iskustvu, deklarisan kao državni javni rad jer je njegova vizija povećanje zaposlenosti mladih na sezonskim poslovima u Crnoj Gori i obezbjeđivanje nedostajućeg kadra turističkoj privredi, što nas svrstava u organizacije koje rade za opšte dobro sa ciljem ostvarivanja koristi za društvenu zajednicu. Obaveza svih nas je da podignemo ovaj projekat na nivo koji zaslužuje jer to dugujemo našoj omladini.

Ljeto za zaradu, projekat koji NVO "Tvrđava" realizuje sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, namijenjen je crnogorskoj omladini koja je izrazila želju da radi na našem promorju u toku predstojeće turističke sezone. I ove godine potrudićemo se da našoj omladini posredujemo u zapošljavanju u toku turističke sezone i na taj način im obezbjedimo kvalitetan radni angažman. Činjenica je da Crnoj Gori nedostaje radna snaga u oblasti turizma i ugostiteljstva i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Odavno je postojala ideja da se za potrebe turističke privrede u toku sezone regrutuje mlada populacija i u njima smo vidjeli naš veliki kapital. To je doduše praksa razvijenog svijeta, koji uglavnom crpi rezerve radne snage iz populacije mladih ljudi, srednjoškolaca i studenata. Ubrzo ćemo krenuti u anketiranje maturanata, studenata i ostale mlade populacije, kako bismo napravili kvalitenu bazu podataka zainteresovanih za sezonski rad. U toku su obilasci poslodavaca sa kojima ćemo sarađivati i ove godine i, prema prvim informacijama, zbog nemira u turistički konkurentnim zemljama, možemo reći da oni očekuju dobru turističku sezonu.

U domaćoj ponudi svega 5.000 radnika, a preostalih 10.000 biće uvezeno. Legalno već zaposleno 5.500 stranaca i 3.526 Crnogoraca. Za rad u sezoni zainteresovano 10.000 naših maturanata i studenata

Podgorica - I ovu sezonu u Crnoj Gori, kao i prethodnih godina, po svoj prilici odradiće radnici sa strane. Poslodavci iz strateških privrednih grana, inače sezonskog karaktera: turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, poljoprivrede i trgovine iskazali su potrebu za 15.000 sezonaca. U domaćoj ponudi je 5.000 radnika, a preostalih 10.000 biće uvezeno.

U sezonskom zapošljavanju ponovo prednjače stranci. Legalno, sudeći po izdatim dozvolama i zaključenim ugovorima o radu, već ih je 5.500, dok u Zavodu za zapošljavanje očekuju bar još 3.000 dozvola do kraja sezone. Gotovo polovina (47 odsto) radnika stiže iz Srbije, drugi dio iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, ali ih ima i iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Austrije. Listom su zaposleni duž Primorja: u Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, a najmanje - najjužnije u Ulcinju.

- Dozvole izdajemo na period do devet mjeseci dok traje sezona u građevinarstvu i trgovini, a na kraće vrijeme za ugostiteljstvo i turizam - kaže direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić. On podsjeća da je mimo sezonskih Zavod izdao još hiljadu dozvola za rad strancima, obzirom da je u Crnoj Gori registrovano oko 5.000 stranih firmi.

Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazuje da se u oblasti ugostiteljsko - turističke privrede, na sezonskim poslovima, može angažovati oko 12.000 radnika. Najveće potrebe su u Budvi 4.500, Herceg Novom 2.000, Baru 1.800, Ulcinju 1.500, Tivtu 1.000, Kotoru oko 500, a nešto manje Kolašinu i Žabljaku. Poslodavci sa Primorja uveliko traže dosta sezonske radne snage pretežno ugostiteljskih zanimanja: konobare, kuvare, šankere, poslastičare, roštiljdžije, recepcionere, sobarice, servire, kao i veliki broj pomoćne radne snage u hotelima, restoranima, kuhinjama, vešernicama i radnike na plaži.

- Predstavnici Zavoda obišli su veće poslodavce iz turizma i ugostiteljstva od Herceg Novog do Ulcinja i razgovarali o mogućnostima ponude radne snage sa Zavoda, kao i dinamici popunjavanja slobodnih radnih mjesta. Preovladava uvjerenje da su poslodavci sve više zainteresovani za domaće radnike, uz mogućnost korišćenja uredbe o poreskim olakšicama za 38 odsto kojom se u značajnoj mjeri pojeftinjuje domaća radna snaga - objašnjava savjetnik direktora Zavoda za zapošljavanje Tomo Jančić.

Trenutno je u Crnoj Gori zaposleno 3.526 domaćih sezonaca.

- Deficit na sezonskim poslovima je oko10.000 radnika. Nedostajuću radnu snagu obezbjeđujemo iz uvoza. Kod zapošljavanja strane radne snage veoma je bitno da se ispoštuje procedura izdavanja dozvola. Kada Zavod odobri, poslodavac mora stranog državljanina da prijavi MUP-u, Fondu PIO i Fondu zdravstva. Nakon što biro rada dobije dokaz o završenoj toj proceduri tek tada radna dozvola postaje validna - objašnjava Jelić.

Crnogorce bije glas da su neradnici. Međutim, nije baš tako. U bazi podataka NVO "Tvrđava" evidentirano je 10.000 mladih ljudi, maturanata i studenata i te kako voljnih da rade na sezonskim poslovima. Po riječima predstavnika “Tvrđave” Vlastimira Perovića, mlada radna snaga je spremna da se odazove pozivu poslodavaca.

- Vremenske prilike su malo odgodile poslove. Vjerovatno sezona će se kao i lani zahuktati oko 15. jula, kada očekujemo ponudu radnih mjesta. Naši mladi su spremni da prihvate poslove, posebno ove godine kada se teže dolazi do zarade - priča Perović. On poziva poslodavce da daju šansu. Oni koji su to uradili minule sezone, pokazali su rezultate istraživanja, u 95 odsto slučajeva zadovoljni su radom naših maturanata i studenata.

I privatna agencija za zapošljavanje Karijer tim poslodavcima nudi domaću radnu snagu. Izvršni direktor Vedran Roćenović ističe da Agencija zapošljava sezonske radnike u Podgorici, mahom menadžere i ekonomiste.

- Stiglo nam je 40 oglasa sa Primorja. Poslodavci čekaju stabilizaciju vremena, pa da im pošaljemo potrebne radnike - najavljuje Roćenović.

Za kratko vrijeme valja okrenuti pozamašne biznise u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i nizu pratećih usluga. Profit ne bira kanale, ide najbržim i najlakšim putevima. Jeftina radna snaga jedan je od preduslova brze i lake zarade. Ipak, u sezonskom zapošljavanju, više nego inače, koriste se sistemske i rupe u zakonu, nedorečenosti i neusaglašenosti propisa i nadležnosti. Dok se kao društvo ne opametimo i na duži rok ulažemo u domaći kadar - ponovo će stranci i komšije odnositi dobar dio sezonskeog kolača, a poslodavci će se dovijati po mjeri svojih potreba: kad im odu Srbi, tražiće Crnogorce.

Na gazdinstvima - prekršajci

U saradnji sa poljoprivrednim preduzećima Zavod nastoji angažovati domaću radnu snagu. Iz Doma Bijela potekla je inicijativa da njihovi štićenici sa svojim vaspitačima rade na Plantažama i da tako zarade.

I pravosudni organi insistiraju da se dio zatvorske kazne provede na društveno - korisnom radu. Trećinu kazne osuđenici sa lakšim krivičnim djelima, najčešće iz saobraćajnih prekršaja mogu provesti radno u sezoni na poljoprivrednim dobrima. Na taj način bi odslužili dio kazne i zaradili platu.

Šverc kroz praksu

Dio radne snage ne želi da radi. Sa druge strane, neki poslodavci izbjegavaju domaće radnike koristeći rupe u zakonu. Kroz saradnju sa školama iz Srbije zapošljavaju učenike i studente na praksu. Za taj rad nijesu adekvatno plaćeni, a ne evidentiraju se kod Fonda PIO i Fonda zdravstva. Na taj način se izbjegava plaćanje obaveza prema državi. Zapošljavanje srbijanskih studenata pod formom prakse koristili su HTP "Boka" i Budvanska rivijera.

-Tome su pribjegavali ne samo veliki kolektivi već manji hoteli i privatni pansioni. Mnogi prijavljuju posao tek nakon kontrole inspekcije rada - objašnjava Jelić pritom ističući nedovoljan broj inspektora.

Građevine bez naših majstora

U građevinarstvu je veliki deficit zidara, tesara, armirača, parketara, majstora za završne građevinske poslove.

- Imamo veliki broj nekvalifikovanih radnika koje pokušavamo kroz trening centre da osposobimo za početno zanimanje kako bi mogli da se uključe u rad. Ali, poslodavci pribjegavaju zapošljavanju radnika iz zemalja okruženja. To im je jeftinije nego da ulažu u osposobljavanje kadra. Ni ove godine svršeni osnovci nijesu zainteresovani za upis na građevinska zanimanja, pa ćemo i u budućnosti imati deficit građevinske struke - poručuje Jelić.

Izvor: Pobjeda

U Budvi će ove godine biti posla za 5.000 sezonaca, uglavnom turističkih zanimanja. Iako ne jenjava interesovanje za sezonske poslove iz Srbije, Makedonije i BiH, domaći poslodavci se radije odlučuju za domaće radnike, jer ih papirologija i takse za angažovanje stranaca koštaju i do 300 eura, javlja Radio Slobodna Evropa RSE.

Samo u Budvi biće ovoga ljeta posla za 5.000 sezonaca, kažu u Zavodu za zapošljavanje.

"I ove godine se očekuje da će potreba za sezoncima biti na prošlogodišnjem nivou. Sada imamo potražnju za oko hiljadu i 500 sezonskih radnika, a negdje do sredine juna se i primi najveći dio sezonskih radnika.Najtraženija su turistička zanimanja. Najveći broj sezonaca koji posao nađu na rivijeri, dolaze iz gradova na sjeveru Crne Gore”, kazao je Nebojša Vujačić iz Zavoda za zapošljavanje i dodao da se najvišetraže kuvari, konobari, servirke, pomoćno osoblje za rad u kuhinji."

On smatra da se može obezbijediti dovoljno radnika jer u Budvi ima 600 nezaposlenih, a u saradnji sa drugim zavodima sa sjevera Crne Gore obezbjeđuje se veliki broj sezonskih radnika. Dakle, ukupno 5.000 sezonskih radnika, što iz Crne Gore što iz drugih krajeva bivše države,

Za razliku od prije par godina, kada se u Crnoj Gori moglo zaposliti samo sa ličnom kartom iz susjednih zemalja, novi propisi uticali su da poslodavci prednost daju domaćem, a ne stranom državljaninu.

"Poslodavci pretežno gledaju da zaposle što više radnika iz Crne Gore jer ipak u startu treba 300 eura za angažovanje stranog radnika. Ipak se radne dozvole u bilo kojoj zemlji svijeta ne dobijaju lako. Znači da ni kod nas ta procedura ne može biti tako jednostavna," istakao je Vujović.

Procedura zaposlenja stranog državljanina zahtijeva višednevno angažovanje poslodavca i prilično papirologije.

Ne može više da bude samo lična karta. Mora biti pasoš, pa određeni papiri od firme znači uplata te takse 110 pa zahtjev za zapošljavanje sa Biroa rada Bar. Kasnije se vadi radna knjižica Crne Gore, zdravstvena knjižica, isto Crne Gore. Prijavljuje se sada, ne kao nekada u Fond PIO Kotor.

Iima dosta administracije. I baš zato poslodavci, zbog troškova i papirologije traže domaće radnike. Jedino kada ne mogu da nađu određeni profil, kao što su roštiljdžije, onda angažuju strance.

Izvor: CDM

U sklopu METUBES-a Zavod za zapošljavanje je organizovao Berzu rada sezonskog zapošljavanja i u sklopu navedenog je drugog dana Sajma organizovao okrugli sto. U Sali za press Jadranskog sajma 11. februara sa početkom u 11.30h je održan Okrugli sto sa sljedećim temama:

1. Sezonsko zapošljavanje u Crnoj Gori, potrebe i mogućnosti
2. Uredba o poreskim olakšicama
3. Zapošljavanje djaka i studenata
4. Anketa poslodavaca za 2009.godinu
5. Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori

Na navedenom Okruglom stolu učešće, osim predstavnika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore je uzele i NVO “Tvrđava” čiji je predstavnik upoznao prisutne poslodavce sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori u sklopu projekta “Ljeto za zaradu”. Podsjećanja radi, navedeni projekat se sprovodi na nivou Crne Gore i obuhvata svršene srednjoškolce, studente kao i sve mlade zainteresovane ljude za sezonski rad. Projekat se organizuje u partnerskom odnosu sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore a pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore.

Tokom trajanja Sajma, na Info pultu Zavoda za zapošljavanje CG se nalazio i materijal NVO “Tvrđava” gdje su svi zainteresovani mogli da se dodatno informišu o mogućnostima sezonskog zapošljavanja. Osim navedenog, tokom trajanja Sajma, poslodavci su bili u mogućnosti i da popune Upitnik gdje su mogli da iskažu svoje stavove o navedenoj sezonskoj radnoj snazi, iskažu svoje planove za zapošljavanje sezonaca tokom predstojeće ljetnje turističke sezone kao i da se povežu sa predstavnicima NVO “Tvrđava” koji će im pomoći da na što lakši i brži način dođu do domaće kvalitetne sezonske radne snage.

ISTRAŽIVANjE: RAD NA CRNO U CRNOJ GORI
Država gubi milione eura

Podgorica – Najveći gubitnik zbog rada na crno je država. Na primjer, na platu od 300 eura država je zakinuta za 150 eura mjesečno po radniku, što je 1.800 eura na godišnjem nivou. Ili za 400 eura isplaćenih na crno mjesečni minus 207 eura, za 12 mjeseci 2.484 eura. Iako nema zvaničnih podataka o tome koliko radnika u Crnoj Gori radi na crno, ipak se mogu izvesti neke računice. Ako recimo, ima 5.000 radnika na crno, onda je manjak u državnoj kasi između 9 i 13 miliona eura. To nije mali novac.

Siva ekonomija je, po definiciji, svaki posao za koji se ne plaća porez i doprinos. U zabranjenoj zoni je i poljoprivredni proizvođač iz Zete koji nije registrovao prihod i prevodilac koji na honorar nije platio porez. Rad na crno odomaćen je u Crnoj Gori još od vremena sankcija i početaka tranzicije. Eksperti, međutim, ocjenjuju da su siva ekonomija i neregistrovani rad znatno smanjeni posljednjih četiri-pet godina, ali su daleko iznad prosjeka zemalja Evropske unije.

- U Evropskoj uniji neregistrovani rad je širi pojam od rada na crno. Zaposleni u registrovanim firmama koje je poslodavac prijavio za osiguranje, a ne plaća puni porez i doprinos i ne daje im cijelu platu, u zoni su sive ekonomije, ističe prof. dr Božidar Šišević, nezavisni ekspert i autor studije o neformalnoj ekonomiji i neregistrovanom radu. U neformalni sektor uključeni su nezaposleni, zaposleni koji traže dodatne prihode i penzioneri. „Između poslodavaca i zaposlenih pravi se neka neformalna koalicija koja pokušava da smanji ili izbjegne plaćanje obaveza prema državi”, kaže Šišević.

- Poslodavac gleda da što jeftinije prođe, a radnik hoće više novca na ruke, uprošćava Ratko Bakrač, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje. Iako rad na crno pomalo jenjava, ove godine je 200 neregistrovanih firmi više nego lani. Koliko je kriza uticala na neformalni rad teško je reći, ali sigurno jeste. Posljednjih godina dosta nerezidenata radi na crno, posebno u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu. Ostali smo bez većih građevinskih preduzeća - „Prvoborac”, OGP , GRO „Crna Gora” - nekih manjih na sjeveru. U ekspanziji gradnje, sada te poslove obavljaju firme sa manje zaposlenih u administraciji i inžinjerskom sektoru. Stižu radnici iz Bosne, Srbije i Makedonije, koji rade na divlje i ostaju duže nego što je to dozvoljeno. U sivoj zoni najčešće rade mladi. Za njih je bitno zdravstveno osiguranje i dobra plata, a penzijski staž odlažu za neka bolja vremena. Kasnije, mnogi od njih ne mogu da ispune uslove za penzije.

Vlada je u ukidanju biznis barijera dala veliki doprinos. Relaksirala je poslodavce kroz osjetno smanjenje fiskalnih obaveza, koje će 2010. godine za 40 odsto biti manje od onih iz 2004. godine.

U Uniji poslodavaca Crne Gore, međutim, ne slažu se sa navodima da je registrovani biznis problem. Registrovana preduzeća, kažu, možda ne prijavljuju dio prihoda i radnika i ne ispunjavaju dio obaveza prema državi. Neregistrovane firme ne ispunjavaju ni jednu obavezu, a uz to su i nelojalna konkurencija. Oni smatraju da su porezi i doprinosi jedni od glavnih uzroka neprijavljenog rada. Zato ih treba još smanjiti kako bi se poslodavci motivisali da prijave veći broj radnika i svoje obaveze uredno plaćaju prema državi.

Država, međutim, nema više prostora za smanjivanje fiskalnih opterećenja, jer bi se ugrozila likvidnost fondova. Besparica se već osjeća u Fondu zdravstva, a najviše je zakinut Fond PIO.

Problem, dakle, u Crnoj Gori prave i registrovana preduzeća: mnoga od njih ne vode knjige, ne plaćaju PDV, ne prijavljuju svoje radnike, ne ubiraju se adekvatni prihodi od renti za izdate stanove i poslovne prostore. Crna Gora je u ovim oblastima pokrivena zakonima po evropskoj mjeri, ali se oni minimalno primjenjuju.

Na predlog Vlade, Unije poslodavaca i Sindikata rađena je studija koju je finansirala Međunarodna organizacija rada. Cilj partnera je isti - suzbijanje sive ekonomije. Ali, kada se predlažu mjere za rješavanje problema - neslaganja su očigledna.

Vašarište na Primorju

Na području ulcinjske opštine izražen je problem divlje gradnje, time i sive ekonomije. Oko 90 odsto objekata prijavljeni su kao vikendice za odmor, a riječ je često o pravim hotelima. U Ulcinju ima 25 do 30 ugostiteljskih objekata, čiji su vlasnici sa Kosova i koji dovode radnu snagu koju ne registruju. U Budvi je oko 4.000 neregistrovanih stanova koji se izdaju turistima, a prihodi nijesu adekvatno ili uopšte oporezovani. Stručno obrazovanje ne produkuje potreban kadar za privredu, puno je visokoškolaca, a manjak stručne radne snage koja se uvozi. U Budvi postoji sedam univerzitetskih jedinica, ali se nije moglo formirati makar jedno odjeljenje kuvara i konobara. Sve to daje prostor sivoj ekonomiji i radu na crno.

Iz svoje radnje dobit, od države socijalno

B.P. rođen je u blizini Podgorice, u porodici koja se bavila proizvodnjom ranog povrća. Nakon srednje škole osposobio se za automehaničara i zaposlio u „Titeksu”, sa neredovnom i niskom zaradom. Već prvih godina rada, poslije ženidbe, okrenuo se dopunskoj djelatnosti. U improvizovanoj radionici obavljao je manje automehaničarske usluge. Kućni budžet dopunjavao je i sitnijom trgovinom gorivom za vrijeme sankcija. Od otpremnine iz „Titeksa” i nelegalne trgovine gorivom podigao je radionicu na porodičnom imanju, na magistralnom putu Podgorica-Bar. Navodno, za lične potrebe. Posao je rastao i zahtijevao dodatnu radnu snagu, posebno u vrijeme turističke sezone, kada angažuje i radnike na crno. B.P. je na evidenciji nezaposlenih i koristi zdravstveno osiguranje za sebe i svoju porodicu. Svjesno ulazi u rizik i odolijeva povremenim inspekcijskim kaznama i zatvaranju radnje, jer ima godišnji prihod od 15.000 eura.

* * *

J. M. iz Bara petnaest godina radi u ugostiteljstvu, a nema dana radnog staža. Sezonama je kod istog poslodavca u Sutomoru, u popodnevnoj smjeni, kao konobar. Radi često prekovremeno, jer prijepodne obavlja posao sobarice u drugom motelu. Zarada i bakšiš dovoljni su za život s obzirom da stanuje kod roditelja. Van sezone, mada rjeđe i na kraće vrijeme, radi povremeno poslove na crno koje, zbog finansijskih efekata, prihvata kao realnost i nužno zlo.

Šta radi inspekcija?

- Nijesmo zadovoljni rezultatima, jer je rad na crno način za poslodavca da uštedi, a za zaposlenog da mu plata bude veća. Prioritet inspektora rada u Crnoj Gori jeste da u svakoj kontroli obuhvate što veći broj firmi, kaže glavni inspektor rada Anka Stojković.

Do avgusta, kontrolisano je 7.746 poslodavaca, a kod 260 utvrđen je rad na crno i nalaženo otklanjanje nepravilnosti. Do tada važi izrečena mjera zabrane rada.

Podaci Instituta za strateške studije

Direktorica Instituta za strateške studije i prognoze Jadranka Kaluđerović kaže da su istraživanja Instituta iz 2007. godine, koje su radili za potrebe Zavoda za zapošljavanje, pokazali da je 22,6 odsto zaposlenih u Crnoj Gori angažovano u sektoru sive ekonomije - rade u neregistrovanim preduzećima ili rade kao neregistrovani zaposleni u registrovanim preduzećima. Od ukupnog broja tada registrovanih zaposlenih osoba, djelimično registrovanu platu imalo je 17,5 odsto. To su osobe kojima poslodavac (ili one same) plaćaju poreze i doprinose samo na dio prihoda od zaposlenja, obično na iznos koji je minimalan. Istraživanje je pokazalo da je najveći dio populacije angažovane u oblasti sive ekonomije star od 20 do 29 godina. Najviše je neregistrovanih bilo u hotelima i restoranima - 19,1, u poljoprivredi - 18,0 i u veletrgovinama i trgovinama -15,7 odsto. Najmanje zaposlenih u sivoj ekonomiji bilo je u grupi onih koji se bave prodajom i iznajmljivanjem nekretnina - 0,2, snabdijevanje strujom, vodom i gasom 0,7 odsto...

MINISTAR TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Zapečaćeno 45 objekata

Zanemarljiv je procenat rada na crno u turizmu, tvrdi ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić.

- Ne isplati se u turizmu praviti bilo kakve kalkulacije te vrste. Svi komercijalni objekti su u 95 do 98 odsto slučajeva registrovani. Inspekcija dobro radi svoj posao u ovoj oblasti, kaže ministar, podsjetivši da je ove godine zapečaćeno 45 objekata zbog divljeg rada. Svi registrovani moraju da prijave zaposlene što, naravno, kontroliše Inspekcija rada.

Nenezić priznaje da u Crnoj Gori, ipak, još ima oko 28 do 30 odsto sive ekonomije u smještaju.

- To ne krijemo. Nastojimo da to promijenimo uz pomoć nadležnih. Međutim, ne znači da u ovoj oblasti ima toliki procenat zaposlenih neregistrovanih, naprotiv. Te smještajne kapacitete opslužuju vlasnici, suvlasnici ili njihova rodbina. Taj dio ne stvara nova radna mjesta, objašnjava Nenezić.

- Rad bez dozvole nije samo crnogorski problem. Sa tim se bore i druge ekonomije Mediterana ali i razvijeni. Među njima je i Njemačka, koja u jednoj od najrazvijenijih pokrajina ima oko 30 odsto sive ekonomije u turizmu. Tu pojavu je teško kontrolisati. Vjerovatno nikada neće svaki krevet biti registrovan, ali se država trudi da se približi tom cilju, kaže Nenezić.

Z. Sredanović M. Milović

Kada napuštaju strani radnici i učenici iz Srbije odlaze sa navodne prakse, hotelijeri će vjerovatno dati šansu ovdašnjim maturantima i studentima

Podgorica, 12. avgusta - Hotelijeri iz primorskih opština, uglavnom, prisilno su se sjetili prije nekoliko dana da u Crnoj Gori ima mlade radne snage. Napuštaju ih strani radici, a đaci iz Srbije odradili su navodnu praksu. Sada su im dobri i crnogorski maturanti i studenti. Na početku sezone poslodavci iz turizma i ugostiteljstva upoznati su sa bazom sa 8.500 mladih ljudi zainteresovanih za sezonske poslove koji su uključeni u projekat "Ljeto za zaradu". Kroz taj projekat zaposleno je svega oko 300 mladih, a od 10. avgusta za njima je znatno ozbiljnija potražnja. Projekat su lani pokrenuli NVO "Tvrđava" i Zavod za zapošljavanje, a ove godine podržala je Vlada Crne Gore.

- Nijesu zadovoljni rezultatima projekta, ali ima još šansi 20 dana avgusta i septembar da hotelijeri angažuju domaću radnu snagu. Objektivne su okolnosti kriza, i dosta kišnih dana na početku sezone, pa su poslodavci izbjegavali masovnije zapošljavanje. Ali, kada se sezona zahuktala nejasno je što su zaobilazili domaću ponudu radne snage. U našoj bazi je oko 8.500 mladih ljudi koji se i danas prijavljuju on lajn, a kol centar radi svaki dan. Riječ je o omladini koja se izjasnila za obavljanje pomoćnih poslova u turizmu i ugostititeljstvu - priča Vlastimir Perović iz NVO "Tvrđava". On apeluje na poslodavce da se okrenu ovdašnjim radnicima i da pri tome koriste povoljnosti - poreske olakšice koje im država omogućava kroz vladinu uredbu, ako zaposle domaće radnike. Projekat "Ljeto za zaradu" najednostavniji je način najeftinijeg legalnog obezbjeđivanja radne snage. Za stranog radnika poslodavac u startu mora za dozvole da plati oko 300 eura, uz utvrđenu administrativnu proceduru.

- Nije nam cilj da uslovljavamo poslodavce da angažuju domaće radnike. Namjera je da dokažemo da Crna Gora može da računa na svoju radnu snagu posebno za jednostavne poslove, a kvalitetne kuvare i onako hotelijeri traže iz okruženja. Više od 90 odsto konobara koji sada rade na Primorju nijesu završili školu za to već su se obučili za posao. Sa ekipom Zavoda za zapošljavanje posebnu pažnju ukazali smo poslodavcima, tri puta smo ih obišli, otvorili smo Veb sajt: www sezonskizaposli me. Col centar: 068 740 - 740 i 068 743-743. Ali, rezultati su ispod očekivanja. Očigledno da nešto nije u redu ali šta, sada je nejasno. vjerovatno će se utvrditi kada se bude analizirala sezona. Trenutno stanje ne slaže se sa podatkom do koga je došao Zavod za zapošljavanje u Anketi poslodavaca u kojoj se njih 95 odsto, koji su lani dali šansu mladima, izjasnilo da su zadovoljni njihovim radom - kaže Perović.

Z. Sredanović,
Pobjeda